Postkvantna kriptografija: rokovi 2026., 2030. i 2035. i što je od toga obvezujuće

Zašto su rokovi utvrđeni upravo sada

Od kolovoza 2024. postoje standardizirani postkvantni algoritmi. Američki NIST tada je objavio ML-KEM za dogovor o ključu te ML-DSA i SLH-DSA za potpise kao FIPS 203, 204 i 205. Otada „čekamo standarde“ više nije razlog za odgađanje prelaska.

U međuvremenu postoje i rokovi. U lipnju 2025. države članice EU-a uz potporu Europske komisije objavile su zajednički plan prelaska. Plan EU-a Njemački Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) u siječnju 2026. dopunio je svoju tehničku smjernicu TR-02102-1 rokovima za migraciju. BSI TR-02102-1 A 12. listopada 2026. njemačko Savezno ministarstvo unutarnjih poslova (BMI), Savezno ministarstvo za digitalizaciju i modernizaciju države (BMDS) i BSI objavili su zajedničke smjernice koje rokove EU-a preuzimaju za Njemačku. BSI

Ovaj članak stavlja rokove iz tih dokumenata u kontekst. Pritom razdvaja što se preporučuje i gdje to postaje obveza. To razlikovanje u mnogim sažecima ostaje zanemareno.

Pregled rokova

Kraj 2026.: popis, odgovornost i plan

Prvi rok ne odnosi se na tehniku, nego na organizaciju. Plan EU-a za kraj 2026. navodi, među ostalim, ove prve korake: uključiti dionike, izgraditi zrelo upravljanje kriptografskom imovinom, evidentirati ovisnosti, analizirati kvantni rizik, uključiti lanac opskrbe te izraditi vremenski i provedbeni plan. Pilot-projekti za slučajeve uporabe visokog i srednjeg rizika trebali bi do tada biti pokrenuti. Plan EU-a, PDF

Nacionalne smjernice za Njemačku su konkretnije. Do kraja 2026. faza pripreme i planiranja trebala bi biti završena, a smjernice to nazivaju „PQC-Readiness“. Svaka organizacija trebala bi imenovati barem jednu odgovornu službu koja upravlja planom provedbe, prioritetima i napretkom te za to predvidjeti dostatne kadrovske i financijske resurse. Smjernice, PDF

Za popis smjernice upućuju na „Krypto-Kataster“, odnosno registar kriptografije iz IT-Grundschutza (BSI-jeve metodologije osnovne zaštite), zahtjev CON.1.A19 u modulu CON.1 Koncept kriptografije. Pritom mogu pomoći alati za popisivanje, skeniranje repozitorija koda i Cryptographic Bill of Materials (CBOM), primjerice prema standardu CycloneDX. Prva verzija popisa trebala bi biti gotova do kraja 2026. Uz nju ide i pregled unutarnjih i vanjskih ovisnosti. Primjer iz smjernica: i čitač kartica i kartica moraju podržavati kvantno sigurne algoritme, inače veza između njih nije kvantno sigurna.

Kraj 2030.: što je slučaj uporabe visokog rizika

Najvažniji rok je kraj 2030. Do tada bi slučajevi uporabe s visokim kvantnim rizikom trebali biti prebačeni. Plan EU-a to jasno formulira: za te slučajeve uporabe ranjivi algoritmi s javnim ključem nakon kraja 2030. više se ne bi smjeli koristiti samostalno. Za slučajeve uporabe srednjeg rizika isto vrijedi nakon kraja 2035.

Što znači „visok rizik“, svaka organizacija određuje sama. Plan za to daje metodu i okvirna pravila. Kvantni rizik slučaja uporabe ovisi o tri čimbenika:

• koliko je ranjiva korištena kriptografija,
• kolika šteta nastaje ako bude probijena,
• koliko dugo traje i koliko je zahtjevan prelazak na postkvantnu kriptografiju.

Dva okvirna pravila iz plana posebno su praktična. Prvo: ako podaci moraju ostati povjerljivi najmanje deset godina i napad bi i nakon deset godina imao značajne posljedice, rizik je visok. Takve podatke napadači mogu već danas presresti i pohraniti kako bi ih kasnije dešifrirali („Store now, decrypt later“). Drugo: ako prelazak traje dulje od osam godina i posljedice napada bile bi teške, rizik je također visok. Plan kao primjer navodi zaštitu ažuriranja softvera.

Iz toga proizlazi drugi zahtjev za 2030.: kvantno sigurna ažuriranja softvera i firmvera trebala bi biti zadano uključena. Proizvode koji dolaze na tržište s očekivanim vijekom trajanja nakon 2030. trebalo bi biti moguće ažurirati na postkvantne algoritme. Sam mehanizam ažuriranja trebao bi za to koristiti postkvantne potpise.

BSI u TR-02102-1 postavlja isti rok za aplikacije s vrlo visokom potrebom za zaštitom: njihov prelazak na kvantno sigurne algoritme trebao bi se provesti do kraja 2030.

Kraj 2031. i 2035.: što preporučuje BSI TR-02102-1

TR-02102-1 u verziji 2026-01 od 23. siječnja 2026. središnja je preporuka BSI-ja o kriptografskim algoritmima i duljinama ključeva. Razlikuje dogovor o ključu i potpise. BSI TR-02102-1, PDF

Dogovor o ključu. Klasične algoritme poput RSA ili Diffie-Hellmana na eliptičkim krivuljama BSI samostalno preporučuje još samo do kraja 2031. Nakon toga trebali bi se koristiti samo zajedno s kvantno sigurnim algoritmom KEM. Razlog je „Store now, decrypt later“: presretnuti podaci ugroženi su čim postoji dovoljno snažno kvantno računalo, čak i ako je presretanje bilo prije više godina.

Potpisi. Ovdje je situacija drukčija. Klasični potpis ostaje pouzdan sve dok ne postoji kriptografski relevantno kvantno računalo. BSI zato slijedi plan EU-a i prema trenutačnom stanju klasične algoritme potpisa preporučuje predvidivo do kraja 2035. Istodobno TR-02102-1 upozorava da upravo kod potpisa unutar PKI-ja treba računati s dugim vremenima migracije.

Hibridno umjesto zamjene. BSI preporučuje hibridnu primjenu postkvantnih algoritama, dakle u kombinaciji s klasičnim algoritmom. Ako jedan od njih padne, drugi i dalje štiti. Nacionalne smjernice preuzimaju tu preporuku.

2035.: NIST IR 8547 i međunarodni okvir

U SAD-u je NIST u studenom 2024. nacrtom NIST IR 8547 predložio vremenski plan za postupno ukidanje klasičnih algoritama s javnim ključem. NIST IR 8547 Algoritmi s razinom sigurnosti od 112 bita, među njima RSA-2048, nakon 2030. trebali bi se smatrati „deprecated“. Nakon 2035. RSA, ECDSA, EdDSA i klasični Diffie-Hellman na svim razinama sigurnosti trebali bi biti „disallowed“.

Važna su dva ograničenja. Dokument je do danas nacrt (Initial Public Draft). A „deprecated“ kod NIST-a ne znači zabranjeno: algoritam se smije i dalje koristiti ako organizacija svjesno snosi rizik. Konačno je isključen tek kao „disallowed“.

Plan EU-a namjerno je 2035. uskladio s tim vremenskim planom. Upućuje na NIST IR 8547, na cilj SAD-a iz National Security Memorandum 10 da se do 2035. otkloni što više kvantnog rizika te na vremenski plan britanskog NCSC-a, koji također navodi 2035. kao cilj. Za poduzeća koja posluju međunarodno to je dobra vijest: veliki vremenski planovi ne proturječe jedni drugima.

Što je od toga obveza, a što preporuka

Većina sažetaka govori o „deadlines“. Pravno su rokovi iz plana EU-a i nacionalnih smjernica ipak preporuke. Smjernice to same navode: rokovi su „hitne preporuke zbog akutnog pritiska za djelovanjem“. Kako bi postali obvezujući, IT-Planungsrat (koordinacijsko tijelo savezne vlade i saveznih zemalja za IT) i UP KRITIS (javno-privatno partnerstvo za zaštitu kritične infrastrukture) trebali bi ih do kraja 2026. po mogućnosti obvezujuće usvojiti.

Danas su obvezujuće prije svega tri stvari:

• Klasificirani podaci (Verschlusssachen). Za odobrene IT sigurnosne proizvode za klasificirane podatke (VS-IT) BSI je utvrdio obvezujuće rokove kako bi se područje klasificiranih podataka prebacilo do 2030.
• NIS2 u Njemačkoj. Važni i ključni subjekti obvezni su prema § 30. njemačkog Zakona o BSI-ju (BSI-Gesetz, BSIG), kojim Njemačka prenosi NIS2, za kriptografiju poštovati najnovije stanje tehnike. Smjernice kao mjerilo izričito navode TR-02102. Tko preporuke TR-02102 zanemari bez obrazložene odluke o riziku, u slučaju dvojbe teško će dokazati da poštuje stanje tehnike.
• Sektorska pravila. Delegirani akt o upravljanju IKT rizicima u okviru DORA-e (Delegirana uredba (EU) 2024/1774, članak 6.) od financijskih subjekata zahtijeva da u svojoj politici šifriranja i kriptografskih kontrola predvide ažuriranje ili zamjenu kriptografske tehnologije pri napretku kriptoanalize. PCI DSS 4.0.1 zahtjevom 12.3.3 od 31. ožujka 2025. traži dokumentirani pregled korištenih skupova šifri (cipher suites) i protokola koji se preispituje najmanje jednom godišnje te strategiju za predvidive ranjivosti. Nijedan od njih ne navodi fiksni postkvantni rok. No kvantno računalo upravo je onakav razvoj na koji bi trebali reagirati.

Oba dokumenta, plan EU-a i smjernice, osim toga sadrže istu rečenicu za slučaj da rok nije moguće ispuniti: tada treba procijeniti pojedinačni rizik. To nije izlaz, nego obveza dokumentiranja. Tko propusti 2030., trebao bi moći obrazložiti zašto i kojim zamjenskim mjerama.

Što vremenska crta znači za planiranje

Plan EU-a svoje rokove obrazlaže i trajanjem prelaska. Potpuni prelazak svih relevantnih sustava lako može potrajati pet do deset godina. Smjernice upućuju na ranije kriptografske prelaske koji su također trajali godinama.

Koliko su poduzeća spremna, pokazuje istraživanje tržišta koje je KPMG 2023. proveo za BSI: gotovo 90 posto sudionika procijenilo je da prijetnjama kvantnih računala kriptografiji neće moći pravodobno odgovoriti. Istraživanje tržišta BSI-ja

Računica je jednostavna. Tko slučajeve uporabe visokog rizika treba prebaciti do kraja 2030. i za to mu treba pet godina, trebao je početi 2025. Za sve ostale vrijedi: rok kraj 2026. za popis, odgovornost i plan prvi je koji se realno još može ispuniti. I on prije svega zahtijeva rad, a jedva ikakva ulaganja.

Istodobno plan EU-a i smjernice upozoravaju na drugu krajnost. Vremenski plan treba spriječiti kaotičan prelazak koji bi nedovoljno testiranim rješenjima stvorio nove ranjivosti. Brza potpuna zamjena dakle nije cilj. Potreban je prelazak koji je prioritiziran, testiran i dokumentiran.

Što iz toga uzimamo u Secaniju

Smjernice zahtijevaju da se kvantni rizik integrira u redovito upravljanje rizicima i da se ondje usidre rokovi za njegovu obradu. Za ISMS to znači: kvantni rizik nije poseban projekt pokraj registra, nego rizik kao i svaki drugi, povezan s pogođenom imovinom, aplikacijama i dobavljačima, s odgovornom osobom i rokom. Tako ostaje sljedivo koji su slučajevi uporabe procijenjeni kao visokorizični, zašto i kada bi trebali biti prebačeni.

Kako voditi rizike tako da iz njih proizlaze odluke, opisujemo u članku Izgradite registar rizika koji mijenja odluke. Kako cjelovito provjeriti enkripciju i upravljanje ključevima, pročitajte u članku Enkripcija i upravljanje ključevima: provjerite lanac zaštite. Što istraživanja kažu o trenutku u kojem bi kvantno računalo moglo probiti RSA, sažimamo u članku Kada dolazi Q-Day? Što pokazuju istraživanja 2025. i 2026.

Zaključak

Rokovi za postkvantnu migraciju su utvrđeni, a veliki vremenski planovi EU-a, Njemačke, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine međusobno se slažu: do kraja 2026. popis i plan, do kraja 2030. slučajevi uporabe visokog rizika, do 2035. ostatak. Zasad su obvezujući prije svega za klasificirane podatke. Za NIS2 subjekte u Njemačkoj preko stanja tehnike prema § 30. BSIG-a de facto postaju mjerilo. Tko počinje danas, zato ne bi trebao početi s tehnikom, nego s odgovornom službom, popisom i obrazloženom procjenom vlastitih slučajeva uporabe.

Izvori

• A Coordinated Implementation Roadmap for the Transition to Post-Quantum Cryptography (EU PQC Workstream skupine za suradnju NIS, 1. dio, verzija 1.1, 11. lipnja 2025., objavljeno 23. lipnja 2025.)
• Nationale Umsetzung der EU-Roadmap zur Umstellung auf Post-Quanten-Kryptografie (zajedničke smjernice BMDS-a, BMI-ja i BSI-ja, objavljeno 12. listopada 2026.)
• Umstellung auf Post-Quanten-Kryptografie: Leitlinie zur nationalen Umsetzung der EU-Roadmap veröffentlicht (BSI, priopćenje za medije, 12. listopada 2026.)
• BSI TR-02102-1: Kryptographische Verfahren: Empfehlungen und Schlüssellängen (verzija 2026-01, 23. siječnja 2026.)
• NIST IR 8547: Transition to Post-Quantum Cryptography Standards (Initial Public Draft, 12. studenoga 2024.)
• Marktumfrage Kryptografie und Quantencomputing (KPMG za BSI, travanj 2023.)